Psihološka podrška

Djelatnici Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“ kao i svi ostali djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova imaju mogućnost zatražiti psihološku podršku koju pružaju psihologinje Službe za razvoj policijskog obrazovanja i međunarodnu suradnju Ines Žabek i Lana Kulenović u skladu s načelima psihološke znanosti i prakse pri prevenciji, suočavanju i prevladavanju poteškoća u osobnom i profesionalnom funkcioniranju.

Psihološku podršku pružamo kroz savjetodavni rad, na način da koristimo psihologijske metode i tehnike namijenjene zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja, poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala te prevladavanju poteškoća koje otežavaju funkcioniranje pojedinca u svakodnevnim životnim situacijama.

Psihologinje su dostupne radnim danima od 8:30 do 14:00 sati

Termin savjetodavnog rada je potrebno dogovoriti putem navedenih e-mail adresa

Sjedište:	Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“ - e-obrazovanje
E-kolegij:	Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“ - e-obrazovanje
Knjiga:	Psihološka podrška
Otisnuo/la:
Datum:	Ponedjeljak, 9. Rujan 2024., 13:58

Sadržaj

1. Psihološka podrška

1. Psihološka podrška

Psihologinje su dostupne radnim danima od 8:30 do 14:00 sati

Termin savjetodavnog rada je potrebno dogovoriti putem navedenih e-mail adresa

1.1. ČIME SE BAVI PSIHOLOG?

1. RAZLIKA IZMEĐU PSIHOLOGA I PSIHIJATRA?

RAZLIKA IZMEĐU PSIHOLOGA I PSIHIJATRA

PSIHOLOG	VS	PSIHIJATAR
Studij psihologije	OBRAZOVANJE	Medicinski fakultet + specijalizacija psihijatrija
Bavi se psihičkim procesima i ljudskim ponašanjem	ULOGA	Liječi psihičke bolesti i smetnje
Psiholozi mogu raditi u školama, tvrtkama, industriji, forenzici, sportu, policiji, vojsci …	PODRUČJE RADA	Bolnice i privatna praksa
Psih.savjetovanje - razgovor, psihologijske metode/tehnike i testovi	ALATI	Lijekovi + razgovor

2. ZAŠTO SE OBRATITI PSIHOLOGU?

POSTOJI MNOGO RAZLOGA ZAŠTO LJUDI ZATRAŽE POMOĆ PSIHOLOGA …

3. MITOVI I ČINJENICE

MITOVI

ČINJENICE

Ako ideš psihologu, lud si.

Psihologu dolaze osobe koje se suočavaju s izazovima, problemima i teškoćama koje su sastavni dio ljudskog života. Razlozi zbog kojih se javljaju psihologu su brojni. Psiholog može pomoći osobi razviti različite životne vještine (socijalne, komunikacijske…). Psiholog može savjetovati o ostvarivanju kvalitetnih odnosa, načinu suočavanja sa stresom itd.

Psiholog može biti i podrška u prevladavanju nekih životnih izazova i kriza kao što su prilagodba na novu sredinu, gubitak bliske osobe, prekid veze, razne traume itd.

Ako ti treba psiholog, slabić si.

Ljudi svakodnevno traže pomoć raznih stručnjaka ovisno o problemima s kojima se suočavaju. Zbog problema s tjelesnim zdravljem tražimo pomoć liječnika. Kada nam se pokvari auto, odlazimo automehaničaru. Takvi primjeri traženja pomoći ne smatraju se znakom slabosti. Traženje pomoći i savjeta psihologa kada imamo psihičkih tegoba može se nazvati odgovornim i zrelim ponašanjem, baš kao što je odgovorno i zrelo otići liječniku kada nas nešto boli ili kada slomimo nogu. Prepuštanje „sudbini“ i čekanje da problem nestane sam od sebe može dovesti do njegova pogoršanja. Ako se problem pogorša, proces oporavka može biti zahtjevniji, složeniji i dugotrajniji. Stoga možemo reći da je pravovremeno traženje pomoći znak zrelosti, snage i hrabrosti, nikako slabosti.

Psihološku pomoć traži samo onaj tko nije dovoljno pametan i sposoban da sam riješi problem.

Veliki broj istraživanja govori kako inteligencija i problemi mentalnog zdravlja nisu međusobno povezani. Da pamet i sposobnosti nisu dovoljne da nas zaštite od psihičkih teškoća pokazuju i brojne iznimno uspješne osobe koje su imale takvih teškoća, primjerice Isaac Newton, Ludwig van Beethoven, Abraham Lincoln, Vincent Van Gogh itd.

Pamet i sposobnosti mogu utjecati na raspon rješenja koja nam padaju na pamet u problemnoj situaciji, ali to nije garancija da ćemo problem uspješno riješiti. Činjenica je da lakše sagledavamo situaciju/problem „izvana“. Kada smo preplavljeni emocijama i težinom problema, teže nam je sabrati se i vidjeti potencijalna rješenja.

Ako ideš psihologu, morat ćeš piti lijekove ili će te poslati u ludnicu.

Važno je naglasiti kako ne završavaju svi ljudi s psihičkim teškoćama na psihijatrijskim odjelima bolnica. Psihičke teškoće mogu biti u rasponu od vrlo blagih, za koje je dovoljno nekoliko razgovora sa stručnom osobom, do onih vrlo ozbiljnih i teških, kada je potreban smještaj u bolnicu. I tada se osobu hospitalizira s ciljem da joj se pomogne.

Postoje neki problemi za koje su lijekovi najbolji mogući izbor, a isto tako i oni za čije rješavanje je najbolja kombinacija lijekova i psihoterapije. Često se lijekovi prepisuju samo privremeno, kako bi se osobi olakšala teška situacija i omogućilo prikupljanje snage za rješavanje problema. Kao što pijemo lijekove za druge tjelesne bolesti tako postoje i lijekovi za psihičke teškoće.

Ovaj mit ujedno vrlo jasno pokazuje i nerazumijevanje djelatnosti psihologa. Lijekove mogu propisivati liječnici i psihijatri, a čak niti oni (osim u iznimnim slučajevima) ne prisiljavaju osobu na liječenje ukoliko ona to ne želi.

Psiholozi čitaju misli.

Zadatak je psihologa dobro razumjeti svojega klijenta te kontinuirano provjeravati jesu li dobro shvatili kako se osjeća, o čemu razmišlja i kakve stavove, želje ili vjerovanja ima. Psiholozi možda mogu bolje prepoznati neverbalne znakove koje osoba šalje jer posjeduju znanja o neverbalnoj komunikaciji, no svaku svoju pretpostavku i zapažanje u pravilu provjeravaju s klijentom.

Otkrit će nešto loše o meni, što ne znam ni ja sama.

Cilj savjetovanja nije tražiti ružne stvari i „kopati po podsvijesti“, već pomoći pojedincu da se osjeća bolje. Psiholozi pomažu osobi da bolje razumije sebe i svoj problem s ciljem poboljšanja stanja. Dio psihoterapije nerijetko je i osnaživanje klijenta, prepoznavanje njegovih pozitivnih karakteristika i unutarnjih snaga.

Psiholog prepričava detalje koje sazna o meni.

Zakon o psihološkoj djelatnosti i Kodeks etike psihološke djelatnosti obavezuje psihologe na čuvanje povjerljivosti odnosa s klijentom. Npr. Članak 22. Kodeksa etike psihološke djelatnosti glasi:

„(1) Primarni je zadatak psihologa da u svojim profesionalnim odnosima poštuje prava osoba

na vlastite tajne i intimu, te je stoga dužan poduzimati nužne mjere opreza da ovaj aspekt

odnosa ni sa čim ne bude povrijeđen ...

(2) Povjerljive podatke o sudionicima vlastitih istraživanja, o svojim savjetodavnim ili kliničkim odnosima, podatke o korisnicima psiholoških usluga, organizacijama, učenicima ili studentima psiholog može davati samo i isključivo uz pristanak uključenih osoba.“ (http://www.psiholoska-komora.hr/50).

1.2. PITAJ PSIHOLOGA

1. KRUG UTJECAJA

2. TEHNIKA OPUŠTANJA

To je vrsta disanja koja može pomaknuti vašu energiju, dublje vas povezati sa vašim tijelom, smiriti živčani sustav i smanjiti stres u vašem tijelu. Učinkovit je način da se smirite i uživate u nekoliko minuta mira. Naš dah ima četiri faze kojih uglavnom nismo svjesni; udah, zadržavanje daha nakon udaha, izdah i zadržavanje daha nakon izdaha. Sve četiri faze su važne za ritam disanja i provođenje kisika.

Počnite polako izdisati sav svoj zrak.
Zatim lagano udahnite kroz nos polako brojeći do 4.
Zadržite na vrhu daha brojeći do 4.
Zatim lagano izdahnite kroz usta brojeći do 4.
Na dnu daha zastanite i zadržite broj do 4.

Držite kralježnicu uspravnom, oči mogu biti zatvorene, dišite kroz obje nosnice . Možete i vizualizirati kvadrat i pratite ritam daha kroz kvadrat u smjeru kazaljke na satu

3. ŠETNJA

1.3. EDUKACIJE I OBUKE KOJE PROVODIMO

1) Seminar „Jačanje i razvoj osobnih i profesionalnih kompetencija kroz psihološku potporu – Modul 1“ ( prevencija stresa)

2) Obuka policijskih službenika interventne i specijalne policije za postupanje u situacijama u kojima prijeti narušavanje javnog reda i mira u većem opsegu (Psihološki aspekt rukovođenja i rada policijskih službenika na terenu)

3) Obuka policijskih službenika interventne i specijalne policije za postupanje u poslovima zaštite granice s naglaskom na zakonitost postupanja i poštivanje ljudskih prava (Psihološki aspekt rada policijskih službenika na terenu u kontekstu postupanja u poslovima zaštite granice)

1.4. STRUČNI SKUP - KOMUNIKACIJA BEZ ŠUMA DJECA U FOKUSU

https://wetransfer.com/downloads/738f13a69556ef2815029cec47e566a920230921102713/e63d14baa02625f1757f9761a63e70d820230921102855/de105c?trk=TRN_TDL_01&utm_campaign=TRN_TDL_01&utm_medium=email&utm_source=sendgrid

1.5. U VRIJEME COVID-A

1. VODIČ ZA SAMOPOMOĆ

https://e-obrazovanje.fkz.hr/pluginfile.php/85202/mod_resource/content/1/Vodi%C4%8D%20za%20samopomo%C4%87%20u%20doba%20krize.pdf

2. PSIHOLOŠKA DOBROBIT USRED GLOBALNE NEIZVJESNOSTI

Psihološka dobrobit usred globalne neizvjesnosti

Socijalna distanca. Eksponencijalni rast. Izravnati krivulju. Prije nekoliko mjeseci mnogi od nas nisu ni pomislili na navedene termine, a danas su oni, uslijed globalnih promjena uzrokovanih pandemijom koronavirusa, postali sredstvo za razumijevanje „nove normalnosti“. Svakodnevni način života naglo je i značajno izmijenjen uvođenjem preventivnih mjera u borbi protiv epidemije i svijet se oko nas drastično promijenio. Malo je vjerojatno da je itko ostao ravnodušan na novonastale okolnosti te je pojava različitih oblika stresnih reakcija potpuno prirodna, a pogotovo kod stanovnika Zagreba i okolice koji su osim poteškoća uzrokovanih pandemijom pogođeni i snažnim potresom koji je ostavio razne materijalno - fizičke i psihičke posljedice.
Stresna reakcija je normalna reakcija na abnormalnu situaciju te su se zbog svega navedenog kod mnogih ljudi javili osjećaji zabrinutosti, straha, panike, tjeskobe i ljutnje te osjećaji nesigurnosti i neizvjesnosti kao i nedostatak osjećaja kontrole nad vlastitim životom. Također je moguće da su se kod nekih pojavile i poteškoće sa spavanjem, koncentracijom i disanjem (npr. ubrzano disanje, gubitak daha bez fizičkog napora).

Kako si možemo pomoći?

Bez obzira na nadolazeće popuštanje mjera prevencije, ne čini se da ćemo se ni mi ni ostatak svijeta odmah vratiti u „staru normalnost“. Trenutno je situacija i dalje neizvjesna u smislu dugoročnog planiranja različitih aktivnosti, a u međuvremenu je i dalje potrebno funkcionirati dovoljno dobro kako bismo ispunili zahtjeve različitih uloga koje svatko od nas ima u životu. Polaznici Policijske škole i studenti Visoke policijske škole i dalje nastavljaju s online nastavom, djelatnici Policijske akademije i dalje rade u izmijenjenim radnim okolnostima… A svima nam je zajednička važnost optimalne psihičke prilagodbe na trenutne okolnosti.
U ovakvim kriznim situacijama ne reagiramo svi jednako - neki su otporniji, a drugi podložniji doživljavanju anksioznosti i stresa. Ako se suočavate s poteškoćama, bitno je naglasiti da, iako nema univerzalnog rješenja, nikad nismo u potpunosti bespomoćni te da se uvijek nešto može poduzeti. Važno je prepoznati vlastita emocionalna stanja jer nije dovoljno samo reći „Ja sam pod stresom!“. Pokušajte svoje osjećaje pretočiti u riječi jer što bolje prepoznajemo svoje emocije, lakše ćemo se nositi s njima.

U nastavku pogledajte vodič „Živjeti sa zabrinutošću i anksioznošću usred globalne neizvjesnosti“ koji je sastavio tim kliničkih psihologa platforme "Psychology Tools" (dr. Matthew Whalley i dr. Hardeep Kaur). Vodič obuhvaća potrebne informacije i praktične vježbe za smanjivane poteškoća i održavanje subjektivne dobrobiti u ovom kriznom razdoblju.

Ova preporuka nije zamjena za podršku stručnjaka. Ako osjećate potrebu za psihološkom podrškom jer niste sigurni da se sami možete nositi s procesom prilagodbe i smanjivanja poteškoća ili su vam samo potrebne dodatne informacije, za pomoć se možete obratiti psihologinji Službe za razvoj policijskog obrazovanja i nakladničko-knjižničnu djelatnost koja se od 2015. godine kontinuirano bavi savjetodavnim radom s polaznicima i djelatnicima Policijske akademije. Savjetodavni proces je u trenutnim okolnostima moguće organizirati putem telefona, e-maila i/ili Skypea.